Ovih blagdana udomite životinju i spasite život!

 

Vrijeme blagdana idealno je za pomoć drugima, stoga pozivamo građane i građanke da pomognu životinjama na način da im pruže "zauvijek dom".

Azili su prepuni životinja koje imaju samo jednu želju – imati svoj dom.

No, iako su sve napuštene životinje u jednako groznoj poziciji, nažalost su neke i unutar toga još teže udomljive.

Radi se o starijim životinjama, pogotovo psima, o invalidima ili polu-invalidima, mješancima, crnim mačkama i psima, itd.

Kako bismo povećali svijest o sve većem broju napuštenih životinja, zamolili smo naše udomljene životinje da nam pomognu pri realizaciji novog spota koji prikazuje upravo teže udomljive životinje.

Kratki spot možete pogledati ovdje:

 

Sve životinje iz spota su sretno udomljene i u svom "zauvijek domu", a Vas pozivamo da udomite životinju i spasite joj život.

Bez obzira na njihovu vrstu, spol, boju, rasu, godine ili bilo koju drugu nebitnu razliku, sve životinje imaju jednako pravo na život.

U spotu "glume": Onjegin, Tatyana, Tigrica, Bola i Buba

Njihove priče mogu se pročitati ovdje.

 

Za više informacija slobodno nas kontaktirajte.

Udruga Stop specizmu

www.stop-specizmu.org

This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it.

 

 

 

Trebaju li životinje imati jednaka prava kao i ljudi?

 

PIŠE: Mariana Cerovečki

 

Ljudi su oduvijek vidjeli sebe kao različite od drugih životinjskih vrsta, no znanost nas sve više tjera da preispitujemo tu poziciju.

U prosincu 2013. godine, četiri zatočene čimpanze iz New Yorka postale su prve ne-ljudske osobe u povijesti koji su tužile osobe koje su ih zatočile, kako bi dobile svoju slobodu. Odvjetnici čimpanzi, članovi nedavno osnovane organizacije "Nonhuman Rights Project", tražili su od suca osnovno pravo na slobodu svojih klijenata. Organizacija "Nonhuman Rights Project" mogla bi uskoro pokrenuti slične tužbe u ime drugih majmuna poput bonoba, gorila i orangutana, te slonova – bića koja dokazano posjeduju visoko razvijene kognitivne sposobnosti.

Kampanje "Nonhuman Rights Projecta" su, naravno, kontroverzne. Za mnoge, sama ideja toga da ne-ljudske osobe imaju osobnosti je oksimoron. Drugi smatraju da ljudska prava dolaze s društvenim odgovornostima, poput plaćanja poreza i poštivanja zakona, koje ne-ljudske osobe nikada ne bi mogle izvršiti. Većina ipak smatra da trenutni zakoni o zaštiti životinja pružaju dovoljno "zaštite" i bez drugih legalnih i filozofskih pojava svojstvenih ljudskim pravima. Suci u New Yorku odbili su zahtjeve tužitelja s obrazloženjem da "tužitelji nisu ljudi". Žalbe su u tijeku.

Ipak, jednostavnija istina o ovom projektu jest da bi ih se primjerice prije 10 godina izbacilo iz sudnice, te ismijalo zbog besramnog antropomorfizma. No danas su sve prisutniji neurološki i genetski dokazi o ne-ljudskoj inteligenciji i ponašanju, koji nas prisiljavaju da preispitamo zastarjele granice između nas i ostalih bića.

Pitanje o tome gdje stojimo u odnosu na druge životinje preokupiralo je ljudsku vrstu sve od zore svijesti. Najranije priče uključuju mitove o kreaciji od plemena Nuer u Sudanu, te priču o Adamu i Evi iz Starog Zavjeta – priče koje potiču razmišljanje o povezanosti između ljudskih i ne-ljudskih osoba. No rezultirani osjećaj odvojenosti sprječava nas od toga da vidimo ne-ljudske životinje kao bilo što drugo osim "manje" ili "slabije" verzije sebe.

Rani zapadni filozofi poput Aristotela – tvorca jednog od prvih "vodiča za životinjski svijet" – pisali su o "lancu bivanja, bitka", u kojem su životinje, zbog neposjedovanja razuma, bile rangirane ispod ljudi. U srednjem vijeku, životinje su postale velika alegorija. Veliki majmuni bili su prikazani kao "divljaci iz šume" -  lovci i silovatelji žena, ergo – utjelovljenje naših nižih, primarnih životinjskih instinkta. U crkvenim sudovima u srednjem vijeku, životinje poput svinja, koje su lutale slobodno po selima i radile "štetu", dobile su puno suđenje te čak i svoje vlastite odvjetnike. Međutim, svinje bi tada obukli u ljudsku odjeću te javno mučili i ubili na gradskom trgu; simbolički ritual kojim su htjeli potvrditi ljudsku dominaciju nad ostatkom životinjskog svijeta.

Objektivniji pogled na ne-ljudske životinje počinje se pojavljivati tijekom renesanse, no tek  krajem 19. stoljeća pojavljuje se prvo zaista znanstveno istraživanje o ne-ljudskim životinjama koje je napisao, ni više ni manje nego – Charles Darwin. Iako je gotovo isključivo poznat po svojoj teoriji evolucije, Darwin je posvetio veliki dio svog života istraživanju i pisanju knjige "The Expression of Emotions in Man and Animals", nakon što je napisao "The Origin of Species". Izdana 1872. godine, knjiga "The Expression of Emotions in Man in Animals" otvorila je put za seriju znanstvenih radova na temu svijesti i emocija kod ne-ljudskih životinja. U nedostatku modernih istraživačkih tehnika, radovi su većinom bili spekulativni. No, ti su radovi postavili temelje za područja komparativne psihologije – ponašanja životinja. Gotovo cijelo jedno stoljeće, komparativni psiholozi razvili su intuitivno razumijevanje za zajedničke biološke i biheviorističke veze između vrsta. Sada znanost jednostavno potvrđuje te teorije, i to na nevjerojatne načine.

U okviru memoranduma od 106 stranica kojeg je napravila organizacija "Nonhuman Rights Project", u ime svojih prvih ne-ljudskih klijenata, devet vodećih primatologa ispunilo je memorandum s dokazima o kognitivnim sposobnostima čimpanzi, naših najbližih rođaka. Ovi dokazi uključuju:

  • posjedovanje autobiografskog viđenja sebe
  • epizodnu memoriju
  • samoopredjeljenje
  • samosvijest
  • empatiju
  • "radnu" memoriju
  • sposobnost razumijevanja uzroka i posljedica
  • sposobnost razumijevanja drugih
  • sposobnost imaginacije
  • sposobnost inovacije
  • sposobnost izrade alata

 

Primatolozi su također napisali da "poput ljudi, čimpanze imaju koncept svoje osobne prošlosti i budućnosti, te trpe bol kada znaju da ih čeka neprestan pritvor (zatočeništvo)".

Memorandum također uključuje obzervacijsko istraživanje na jednoj čimpanzi u švedskom zoološkom vrtu koja je redovito skrivala kamenje u jednom dijelu svog prostora – municiju koju je koristila za bacanje na posjetitelje zoološkog vrta. 

Ostala istraživanja pokazuju kako čimpanze konzistentno "nadigraju" ljude u testovima raspoznavanja simbola.

U međuvremenu, komparativne genomske analize dokazuju kako čimpanze dijele gotovo 99 posto našeg DNA. Ljudska i krv čimpanzi međusobno je zamjenjiva, što omogućuje transfuzije u oba smjera, sve dok su iste krvne skupine. A veliki broj neuroloških istraživanja sada pokazuje kako, među ostalim zajedničkim karakteristikama, imamo i puno zajedničkih vretenastih stanica - više između ljudi i čimpanzi nego između čimpanzi i drugih vrsta velikih majmuna.

Zajedničke strukture mozga i složena ponašanja koja dijelimo nisu veliko iznenađenje kada se radi o našim najbližim rođacima. No, pronaći ih u drugim stvorenjima, koja su naizgled vrlo drugačija od nas je vrlo važno. Slonovi i kitovi primjerice, divovi svojih domena, ne samo da imaju podjednako velike i složene mozgove kao i mi, već su evoluirali milijunima godina prije ljudi. Obje vrste žive u višeslojnim, većinom matrijarhalnim zajednicama u kojima proširena grupa majki, kćeri i teta educira mlade. Imaju svoje vlastite sofisticirane jezike i pjesme, te kod nekih vrsta, poput kitova, separiraju čak i narječja specifična određenim "klanovima". Obje vrste koriste alate i tehnike nastanjavanja i traganja za hranom, te prenose ta znanja novim generacijama – kao i ljudi. Obje vrste tuguju za mrtvima – još jedna karakteristika koju smo do sada "čuvali" ekskluzivno za ljude i nazvali je: kulturom.

Stoga je logično da ova bića, poput nas, također osjećaju i pate kada im se raspada njihova kultura. Slonovi koji su svjedočili pokolju svojih roditelja od strane lovaca ili koji su izgubili potporu svoje šire zajednice pokazuju isto izgubljeno ponašanje poput afričke ratne siročadi koja je izgubila svoju obitelj ili bila svjedok uništavanju njihova sela. Drugim riječima, post-traumatski stres (PTSP), postoji i kod drugih vrsta.

Tokom cijelog ljudskog razmišljanja o ne-ljudskim životinjama, provlači se pitanje toga da li su ne-ljudske životinje zaista poput nas – da li su i one osobe. Čak i kako komparativna psihologija unapređuje naše razumijevanje ne-ljudskih životinja, u nekoj mjeri ih proučavamo i kako bismo bolje razumjeli sebe. 

Tokom nekoliko desetljeća, naše razumijevanje ne-ljudskih osoba nije se pomaknulo puno od antropomorfičnog stava biheviorista B.F. Skinnera; ne možemo nagađati o tome što se događa u njihovim glavama iz istog jednostavnog razloga zašto to ne možemo nagađati ni jedni o drugima.

Najnovija znanost, međutim, oslobodila nas je te perspektive. Više nije bitno možemo li zaista znati kakav je dan čimpanze ili slona ili kita. Svi dostupni dokazi potvrđuju da imaju bogato ispunjene dane i živote i vlastiti um sa vlastitim željama i potrebama. Što se tiče klijenata Nonhuman Rights Projecta, kao i ostalih ne-ljudskih životinja, nisu bitne one sličnosti s nama, već su bitne upravo te različitosti koje stvaraju nevjerojatno kompleksna ponašanja i koja treba poštivati upravo na osnovu različitosti. Kada to shvatimo, i još važnije – prihvatimo, moći ćemo ne-ljudskim osobama pružiti i pravnu ali i filozofsku zaštitu od ugnjetavanja, iskorištavanja i ubijanja. 

Znanstvena istraživanja i dokazi važni su za pravnu zaštitu životinja – što je dokazao i Nonhuman Rights Project, u čiju su korist klijenata iskoristili upravo znanstvene dokaze. Novi instrumenti i tehnike istraživanja proširuju i mijenjaju naše razumijevanje svijeta i naše mjesto na njemu. U neku ruku, otkrivamo da je naša potraga za kompleksnim bićima poput nas zapravo bila usmjerena u krivom smjeru. Umjesto da tražimo odgovore u udaljenim zvijezdama i planetima, možemo ih naći u milijardama godina evolucijske biologije. A što se tiče "inteligentnih izvanzemljaca" koje toliko želimo vidjeti i upoznati – oni su pored nas svo ovo vrijeme. Samo nisu izvanzemaljci – dapače, dijele ovaj isti svijet s nama.

 

 

Literatura i izvori:

Popular Science
http://www.popsci.com

Nonhuman Rights Project
http://www.nonhumanrightsproject.org/

 

 

Čuvanje i briga o životinjama

 

Bilo da idete na more, poslovni put ili Vam jednostavno treba pričuvati životinju - obratite se s povjerenjem!

Čuvamo životinje po dogovoru, u svom ili Vašem prostoru, na dnevnoj ili tjednoj bazi - kako god Vam zatreba.

Dugogodišnje iskustvo i konstantan rad sa životinjama te preporuke zadovoljnih skrbnika garantiraju Vam sigurnost i kvalitetnu brigu o životinji.

SMJEŠTAJ I ŠETNJE

Smještaj može biti na dnevnoj ili tjednoj bazi, ili na nekoliko sati – kako vam zatreba.

Svaka životinja na našem čuvanju ima besplatan opći pregled, a čuvanje podrazumijeva 24h nadzor.

Po dogovoru moguće je i čuvanje u Vašem prostoru.

ŠETNJE su moguće na dnevnoj bazi ili po potrebi – kada je životinja kod nas na smještaju šetnje su uračunate u cijenu čuvanja.

VRTIĆ  :)

Dok ste na poslu ili imate obaveza preko dana, a ne želite ostavljati ljubimce same kod kuće, možete ih ostaviti kod nas, a mi ćemo ih čuvati i maziti do Vašeg povratka.

NJEGA

Za njegu životinja nudimo kupanje i četkanje. Za životinje koje imaju problema s alergijama ili kožnim bolestima, imamo posebna domaća biljna sredstva za masažu i smirivanje upala.

OPREMA

Opremljeni smo krevetićima, penjalicama, igračkama, te posebnom sobom za naše goste gdje mogu u miru odmoriti :)

Za sve posebne zahtjeve ili pitanja, slobodno nam se obratite putem maila: This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it.

***

Dobro nam došli i veselimo se upoznavanju s vašim ljubimcima!

***

CJENIK

Za neprofitne udruge i azile 25% popusta na SVE usluge!

***

VRTIĆ - čuvanje kućnih ljubimaca u našem prostoru 

Psi – 50 kn dnevno

Mačke – 40 kn dnevno

Male životinje – 30 kn dnevno

 

ŠETNJE

Šetnja 1 sat – 25 kn

(kada je životinja kod nas na smještaju, šetnje su uračunate u cijenu)

POVREMENO ČUVANJE

Čuvanje po satu – 10 kn 

NJEGA I BRIGA 

Kupanje, raščešljavanje, masaža s eteričnim uljima, čišćenje ušiju – komplet 50 kn (+ besplatan opći pregled)

 

Ukoliko na čuvanju ostavljate više od jedne životinje, cijena po dogovoru.

Hranu osiguravate Vi.

***

KONTAKT

mob: 091 2112 018

email: This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it.

 

 

Sve fotografije možete pogledati OVDJE.

 

 

 

 

AddThis Social Bookmark Button

STOP SPECIZMU - SOCIAL

        Email:

  • This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it.
  • This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it.

DONACIJE | DONATIONS

Broj računa za donacije:

Udruga Stop specizmu

2484008-1105952354 (RBA)

---------------------------------------

Do you like our work and want to help us end speciesism?

Please read more and find out how you can help us!

International account number for donations:

IBAN: HR3224840081105952354

SWIFT: RZBHHR2X

 

SEARCH | TRAŽI

FOTO GALERIJA AKCIJA

SlideshowFx Picasa Widget for Joomla!
Copyright © 2010 www.OopsTouch.com

SHOP

Podržite nas donacijom i istovremeno širite poruku o nespecizmu i pravima životinja! :)

Vašom donacijom mi ćemo printati letke i brošure, kupiti opremu potrebnu za rad te materijale za kampanje i prosvjede, i proširiti aktivizam na druge gradove i širu publiku.

Pročitajte više u članku donacije...

View Full Size Image

ČUVANJE ŽIVOTINJA

Čuvamo životinje po dogovoru, u svom ili Vašem prostoru, na dnevnoj ili tjednoj bazi - kako god Vam zatreba.

Pročitajte više...

View Full Size Image

BROŠURA - BESPLATAN DOWNLOAD

Autorica: Mariana Cerovečki

Brošura govori o osnovnoj teoriji prava životinja, veganstvu kao pokretu, njegovoj povezanosti sa ostalim socijalnim pokretima i diskriminacijama, te o najvažnijem segmentu pomoću kojeg možemo i moramo učiniti promjenu, a to je nespecistički aktivizam.  

Ukoliko želite brošuru u .pdf-u, javite se na This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it.

ANIMAL RIGHTS ART

Free business joomla templates